Good News

Good News

Outline: Short Bible stories from Genesis through the ascension. How to become a follower of Jesus. 40 sections. It has a picture book to go along with the recording.

Script Number: 395

Language: Marovo

Theme: Sin and Satan (Temptation, Deliverance, Light/Darkness, Sin, disobedience, Satan (the devil)); Christ (Jesus, Our Substitute, Resurrection of Jesus, Son of God, Saviour of Sinful Men, Birth of Christ, Ascension, Sacrifice / Atonement, Death of Christ, Life of Christ); Eternal life (Salvation, Eternal / everlasting life, Broad & Narrow Ways); Character of God (Love of God, Holy Spirit, Grace and Mercy, Nature, character of God, Word of God (the Bible), Power of God / Jesus); Living as a Christian (Fruit of the Spirit, Prayer, petition, New Nature, Worship, Witnessing, Church, Christianity, Second Birth, Obedience, No other gods, idols, Peace with God, Leaving old way, begin new way, Forgiveness, Faith, trust, believe in Jesus, Peace (between men), Children of God, Family, relationships, Spiritual Life, Christian values); Life event (Death); Bible timeline (Creation, Law of God, End Time, Second Coming, Gospel, Good News, People of God); Problems (Materialism, Evil Spirits, demons, Fear, Problems, troubles, worries)

Audience: General

Style: Monolog

Genre: Bible Stories & Teac

Purpose: Evangelism

Bible Quotation: Extensive

Status: Publishable

Script Text

Vina Bakala

Vina Bakala

Hamu na baevegu
Mae mamu avosoa ia Inavoso Leana pia.
Omi lapa buka mago mago mamu avoso va leana mae.
Pula avosoa hoi ia lineo mamu omi lapa mago mago vinarua.

Magomago 1: Pa Tinalavunina Ia Soloso

Magomago 1: Pa Tinalavunina Ia Soloso

Pa timalavunina uka ieni ko ia Tamasa mana maliogo tou tongania tingitonga. E Tamasa na bangarani tongania tingitonga huemu omia hoi pa mago mago vina meka na. Va havoroa e Tamasa ia soloso mani va ranea ia. Va havoroa Ia ia ini patani Bangara nia ia ia rane, mani ia paleke patani Bangara nia ia ipu.

Magomago 2: Ia Jinama Te Tamasa

Magomago 2: Ia Jinama Te Tamasa

Ia Buka pa mago mago pia ieni na Baebolo na pilama. Na Jinama te Tamasa mani totove nia ia takita ie Tamasa mani Nana hinuhinua Ia. Taleto ni Tamasa tongania tinoni. Ta pajaba loai pate Tamasa ie hita mana totove ria Buka Hope pa ta hita ia huana hua mada ngina ta vari bulei pa Tania ie hita. Ria vivinei tuanadi pira viedi vivinei pa Buka Hope.

Magomago 3: Vinahavoro

Magomago 3: Vinahavoro

Vahavoroti e Tamasa tongania tingitonga pa Nana Janama Ia. Tavete va leana ria i Ia tongania tingitonga. Mani taveti Ia ria puava popana, togere, ia idere oro na kavo. Beto mani taveti Ia tongania ria tingitonga pu todi, ria na ihana pa idere oro ria na oloko pa charava pa vele vele Bangara oro tongania oloko made maheledi. Mani mado ni e Tamasa tongania ria tingitonga pu taveti Ia, puna leadi va ukala la.

Magomago 4: Adama Mani E Ivi

Magomago 4: Adama Mani E Ivi

Mani tavetia e Tamasa ia tinoni mani ia mare maneke susua. Va kilania Adama Ia ia tinoni mani e Ivi ia mane maneke. Mani valani Ia pa tadi paru ia nginira pata di bangarani tongania vina-havoro Tania. Madi baere oro vivinei pate Tamasa pa chigo ieri kara. Va megia i Ia ieri karu pata di ngoi tongania ria ure hae mana kadi ria ia uredi meka hae pu to pa korapana ia chigo. Pa tania mago mago pa kale hede na ieni ta omi ia kolo kolona pu sekea eri karu ia tinarae te Tamasa, pa nginona ia ure hae pa kadi tava magua nia eri karu. Sea rekaru puna regochoa rikaru ia nadi binaere pa te Tamasa.
Pa mago mago pa kale matao na, ieni va lipu lipui Tamasa ie Adama oro Ivi boruhuaeni chitu unra ni Ia pa chigo. Talavuni pa kolo kolona iana madi havoro tavete va ngira patadi vae nginongo ria finoni. Oro tasiti, na pavu madi legu.

Magomago 5: Keini Mani Ebolo

Magomago 5: Keini Mani Ebolo

Karua ria koburu te Adama oro Ivi. Eri Keini mani Ebolo na kiladi. Kono kono nia e Keini ie Ebolo boruhuaeni va leana ia. Va lipu lipua e Tamasa ie Keini pa sinea pu tavetea ia, hua puta pu va lipu lipu huani Tamasa ieri Adama oro Ivi. Hita ieda koburu te Adama mani. Ivi mada sea tou ngana. Ria nada sinea nga na pajaka loada pa te Tamasa ie hita. Isiri uka pata tava kilasa talui hita ria nada sinea.

Magomago 6: Aka Te Noa

Magomago 6: Aka Te Noa

Soku vinari kovu kovuri te Adama di ukala. Ria tinoni pira riedi sea madi kadi lulua ria ie Tamasa. Gete va ukala ia sinea tadiria tinori pira, Boruhu-aeri kala kala ia Tamasa pala ni va legu pa meka riga vapata hua. Ba ko nana meka tinoni pu talelo nina oro luluna e Tamasa Ia kilana ia ieni e Noa. Sutungua e Tamasa ie Noa patani tonua meka vaka lavata. Hiva saputua Tamasa ie. Noa mani ria rana takamana pa tania vaka iana. Totove nia e Noa patadiria tinoni ia ninoro te Tamasa pa tadiria buru buru pu tavetea ia ia vaka. Mana kadi va tutuana ia ria ia vinamatao tania. Kadi hiva veko terani ria lia hinuhinua chiedi patadi ta saputu pa tania riga.

Magomago 7: Ia Riga Rapata

Magomago 7: Ia Riga Rapata

Mani suturigua i Tamasa ie Noa patani va nugurui pa vaka tongania oloko made maheledi oro tongania oloko charava pu huhua tunga ria. Noa mari hana ororeke, ka 3 dia koburu babaere mani dia ororeke viedi nuguru tunga pa vaka. Mani hadoa Tamasa ia tolaga. Va horea Ia ia mugata mani nga mani kuguru ia soloso. Ukala ia kolo kolo pata gura ta saputu ria tinoni. Noa mani ria nana tatamana iedi ta saputu pa korapana vaka. Mana tongania ria pa ko pa bubare riedi kuguru beto. Ta saputu ie Noa puna va tutuania oro lulua ia ie Tamasa.

Magomago 8: Ebarahame, Sera Mani Aisake

Magomago 8: Ebarahame, Sera Mani Aisake

Ukala soka buru buru mani havoro butu butu sokudi ria kinovuru te Noa. Ebarahame ieni meka tironi pu taleto nina oro luluna e Tamasa. Jama veko nia e Tamasa pate Ebarahame iepu ria kinovura tania riedi ngina havoro meka butu butu lavata. Kareka dia bobura ieri Ebarahame oro Sera mana va tutuana ia erikavu ia Jinama veko te Tamasa. Vata omi nia mago mago pia iepu ari dia koburu babaere eri karu pa kolo kolona pu te oreke na maroke tu eri karu madi va kilania Aisake. Ebarahame mani Aisake viedi tutina e Jisu Karisito pa mae pata saputana ia soloso.

Magomago 9: Mosese Mani Ia Tinarae Te Tamasa

Magomago 9: Mosese Mani Ia Tinarae Te Tamasa

Ria kinovukovara te Ebarahame viedi havoro meka buta butu lavata pu ta kilae Izireli. Ie Mosese ieni meka kinovura te Ebarahame pu va tutuanana oro luluna e Tamasa. Meka rane, ni ole lame Tamasa pa togere ie Moses mani valania tania ia Nana Tirarae nata va tetei i ria na tinoni. Ia mago mago pia ni va omi nia ie Mosese koto kolona pu hore pule ia pa togere, herua ia ia Jinama te Tamasa pu ta kuberei pa idaka. Hiva ria e Tamasa tongania tinoni pata lului Nana Tinarae.

Magomago 10: Nagura Puta Tinama

Magomago 10: Nagura Puta Tinama

Pira ra batiga tinarae pa valani e Tamasa pate Mosese. Vateteini ria taluta patada taleto oro lulua ia Tamasa tuanara. Talavuni pa mago mago pana ulu pa kali lede ieni ta totove nia hita patada bare va lechi beku, oro vinakake pa olobo mademaheledi oro katiga tingitonga pule. Mana vahechia nga meka Tamasa pu tuanara. Pa mago mago vina ma ieni ia tamadi, tinadi oro ria na koburu di vahechia ria ia Tamasa. Ta hivae ta tongania tinoni pata vilea meka rane pa vuiki pata rare vahechi. Pa meka mago mago pulena ieni to hivae ria koburu pata lului oro kagata ni ria tiatamadi. Pa mago mago pa chubina pa kale hede na ieni totove nia tinarae te Tamasa pata kare va legu tinoni. Pa meka mago mago pulena ieni kani ta hivae takita patada barata. Pa mago mago vina beto beto na ieni kani ta hivae pata chiko, oro ta chino ni ria hinoko ta, hokiti tinoni. Tarae rita Tamasa hita pata da chakei ni Nuna Tinare.

Magomago 11: Vina Pulepaho Sinea

Magomago 11: Vina Pulepaho Sinea

Pa meka rane ni pula tavete sinea ia tinoni ieni ngina va chibichibi nia ia meka lamu pate Tamasa. Legu nia ia lamu pia ia sinea tania tinoni tavete va sea. Ia lamu pia ieni hila hilana ia Tuna Tamasa, iepu e Jisu Karisito. Mae Jisu pata legu mani vinachibi chibi la pate Tamasa pata ta tongania tinoni pa soloso. Ta ieni Lamu te Tamasa pu herui ria sini pa soloso. Na Vinachibi chibi tadiria sinea ta hita ie Jisu pa linegu Ia pa Korosi. Va tutuana ia ie Jisu Karisito. Va pulepahoni ria Sinea, kekere pule mani ngina leo pule niko Tamasa ie hoi.

Magomago 12: Ia Tinoni Vari Saputu Pa Ta Jama Vekoina

Magomago 12: Ia Tinoni Vari Saputu Pa Ta Jama Vekoina

Mada avosoa pule hua mani ta kovuru ie Jisu. Pa mekarane ieni. Jaupa veko nia e Tamasa patani sutungu mae nia ie meka tironi vari soputu. Pa mago mago pa kale hede na, iemu ngina onia hoi meka mateana pu chaloana mae hua pa vanga vanga mani mae pate meka manemaneke haguruna pu kilana ia e ni Mere. Mere ieni kani vari chabana pu te tava noro pata Chaba ia ia e Josepa. Jama hua pa piu ia mateana, “Ngina mae famuhoi ia mago magona na e Tamasa mamu ngina va aririe ie hoi. Ngina va kila nia Jisu, Tuma e Tamasa hoi ia koburu na.” (Ngina omia tunga hoi pa mago mago pa kale matao na) ia mateana mae Jama pate Josepa pa minucha hita. Jama hua pa pui ia mateana, “Josepa, Kare ta lokete chaba ia hoi ie Mere na. Na Mago mago Hope tu te Tamasa na va aririe nia tania ie koburu na. Ngina Jisu na kilana ia Koburu na (hinuana ia ieni “Tinoni Varisaputu”) Ngina saputa puleni ia pa sinea ie ria Nana tinoni.” Heni lulua e Josepa ia Tamasa.

Magomago 13: Ia Tinakovuru Te Jisu

Magomago 13: Ia Tinakovuru Te Jisu

Lapa meka vasina, kilana, Betilihema ieri Josepa mani Mere. Pa kolo kolona kaduvu vikaru vasina ieni karika dia vasina pata ko. Tongania varua iedi panga tou, boruhuaedi la ko nga pa meka chacha vanua ta oloko. Pa vasina tu mani kovurua Mere ia koburu Jisu. Pa ipuna tunga iana ni la vura tadiria tinoni chakei sipi ie meka mateana. Totove nia ia pa tadikisa ia tinabovuru te Jisu pa Betilihema. Madik vara mae ria na mateana madi roke na vahechina ia Tamasa. Ukalae iana madila la omia ria na tinoni chakei sipi ia koburu Jisu.

Magomago 14: Jisu Ia Tinoni Vatetei

Magomago 14: Jisu Ia Tinoni Vatetei

Pa tania mago mago pa kale hede na iemu omia hoi ie Jisu kolo kolora pu 12 buru buruna Ia. Vivinei ma Ia patadiria tinoni tatala oro tetei pa Izireli ia Tamasa. Madi hoana ria nia ria ia hua iratei nia ia ia Tamasa. Ia mago mago pa kale matao na na va ominia ie Jisu pa kolo kolona pu te gete tu Ia. Na va tetei tadiria tinoni. Katiga ria tinoni di va tutuana madi luluna Ia. Katiga di kadi va tutuana. Hiva nita Tamasa hita pata va tutuana ia ie Jisu mada lulua.

Magomago 15: Tinavete Variva Hoana Te Jisu

Magomago 15: Tinavete Variva Hoana Te Jisu

Ria mago mago pira na va omi nia ia nginira ngira lavata pu va havoro ni tingitonga vari va hoana e Jisu. Pa mago mago pa kale hede na ieni boruenia e Jisu ia tinoni echo, pu ta kovuruna hua tu, mani vari omi pulei. Pa mago mago pa kokorapana na ieni va omi nia ie Jisu va to pulena meka koburu leguna pa kolokolona pu ko nga rikaru tiatam ana ia. Pa mago mago lilihu uka na ieni omia hita e Jisu ene pa kore kone idere. Ene la tadiria Nana disaepeli pu korapa ko pa vaka. Tavetie Jisu ria tingitonga vari va hoanadi pira pata va omi nia ta hita upu na Funa e Tamasa ie Ia hua. Gura tokanita e Jisu hita pa nginira Tania Magomago na Ia.

Magomago 16: Tusa Tinapata E Jisu

Magomago 16: Tusa Tinapata E Jisu

Soku ria tingitonga leadi ni taveti e Jisu mani sokudi di lulu tania. Taletoni e Jisu ie rin tinoni, bourue ni Ia ria pu pavu mani va tetei nia Ia huhuana ia Tamasa. Ieni mae nia Ia ieni pata saputui ria pu chura mani ria pu sea. Mana bukoro nia tu ria tinoni ie Ia pura ta sotoi tinoni sea dia hua. Ria tinoni getedi iedi koro kono nina e Jisu. Kadi mate va tatuana ia ria iepu tana e Tamasa ie Ia hua. Saputu vae ia ria ie Jisu madi sotoa oro sekea. Va charapae nia Charapae Vari Chopuru ria na chalivina, kamichua madi va pedo nia. Mana kani soana ie Jisu. Ateinia ma Ia iepu ngina havoro nga Tania ie ria pu hua puri. Va magna I nga Ia ria tinoni chiedi pata vata siti na oro va leguna Ia. Nae legu Jisu pata huena vina chibi chibi la pate Tamasa – pata linupudi ria sinea tadiria tinoni.

Magomago 17: Tava Legu Ie Jisu

Magomago 17: Tava Legu Ie Jisu

Tupili nia ria tinoni (varanjae) ie Jisu pa meka hae palakuri. Va tiva va noroa ria pa puava ia hae palakuri pia mani icho vasina e Jisu mani havoro legu. Karua tinoni chiedi di tava legu raku pate Jisu. Pa kolokolona iana ieni ia hinuhinua tadiria tinoni ieni ria tinoni chiedi di tava legu hua iana. Mana e Jisu ieni kani tavete sinea. Na vinachibichibi tu Ia pata lipudi ria sinea tadiria tinoni Tongania hita da tavete sinea mani isiri pata legu ni ria sinea ta hita. Vae ia Jisu ia vinakilasa pu isiri nada tu hita. Pula va pulepaho ni hita ra nada sinea ieni ngina leo pule nita e Tamasa ie hita. Va tatuana ia ie Jisu Karisito na Bangara mamu la ngina ta saputa ie hoi.

Magomago 18: Ia Tiniva Pule Pa Linegir

Magomago 18: Ia Tiniva Pule Pa Linegir

Balabalaia ria Kesate Jisu iepu te va legua ria ie Ia mani beto uka, mana kani hua. Pa ukalae linegu te Jisu pa Korosi, valia ria Nana baere ia tiniria Ia madi la vekoa pa meka temara. Hado nia meka idaka lavata ria ia engana ia temara. Ukala karua rane mani pa vina hike rane mani tiva pule pa linegu ie Jisu. Pa kolokolona pa mae pa ravuna e Jisu ria katiga mane maneke madi omia iepu teta va hobili terae tu ia idaka mani kani ko ie Jisu. Karua mateana di ko vasina madi totove nia iepu te to pule tu ie Jisu. “Kani ko tani. Te tiva pule,” huari karu. Pa kolokolona pu tiva pule pa linegu ie Jisu, ieni va bakalia Ia iepu na Tamasa ie Ia. E Jisu ieni korapae to pa ngina pia mani ngira ukala nia Ia ie Setani oro Linegu.

Magomago 19: Va Tutuana Ie Tomasi

Magomago 19: Va Tutuana Ie Tomasi

Pa ukalae iepu, tiva pule e Jisu pa linegu, soku ria Nana disalpeli Ia di omina, vivinei oro ngongo tala na Ia Tamasi, pu meka vikisa disaepeli no ieni kani gura va tutuana ia iepu to pule ie Jisu. Jama ia, “ Pula omi tu vaka masora tupili Tama magu tingani tu, iela ngina va tutuana ie raka.” Omia hita pa mago mago na ie Jisu na va omi lanite Tomasi ria masora Tania. Kani va kakare pule ie Tomasi. Uke hore pa susuana e Jisu ia mani jama hua pa pui, “Gna Bangara, na gua Tamasa.” Mani java ie Jisu, “ Ta marae ie ria pu kadi te omio kaka madi hanete va tutuana.”

Magomago 20: Ia Kinelipule

Magomago 20: Ia Kinelipule

Pa ka 40 rane ukalae pu tiva pule Jisu pa linegu, ni vura tadiria tinoni ie Ia. Soku tinoni na omia pu to Ia. Mana kaduvu kolo kolo Tania patani pule lapa tania Tama na pa vangavanga. Va hokotia Ia ia tinavete pu mae nia Ia no. Totove nia Jisu tadiria disaepeli tania pata totove nia ta tongania ia Inavoso Leana pia. Omi lulua ria disaepeli ie Jisu kolokolona pu chaloa pa soloso – Ia, mani keli pule lapa Vangavanga. Karua mateana (pokopoko heva) ie di vara madi totove tadiria disaepeli, iepu meka rane ngina pule mae hua pa vangavanga ie Jisu. Makasina ko nga pa vanga vanga ie Jisu mani havoro kaduvu tu ia kolo kolo iana. Va nama nia Ia meka vasina kokoani pa vangavanga tadiria pu va tutuanana oro luluna Ia. Boru, sa hua hoi? Ngina va tutuana oro lulua hoi ie Jisu? Ngina nama hoi pata tusa nina Ia?

Magomago 21: Ia Korosi Kobakobana

Magomago 21: Ia Korosi Kobakobana

Vehua mani legu pa korosi ie Jisu? Legu Jisu pata saputu tinoni sea pa vinalipulipu Tania sinea. Kani tavete sinea ie Jisu ba legu Ia pata heru kalani ria sinea pu vari pajaka nita hita pa te Tamasa. Ia Korosi na va bala bala pule nia ta hita iepu ie Jisu na ieni lami pu kani ari nana sinea. Tava chibi chibi Ia pata ta hita. Pa kolobolana pu va tutuana ia hita ie Jisu mada bekere leni leo pule ni Tamasa ria sinea tahita. E Jisu na vari baere pale nita pate Tamasa ie hita. Ria mago mago pira pe toka niho hoi patamu ateinia iepe hua hoi pula ko tinoni va tutuana.

Magomago 22: Kavua Huana

Magomago 22: Kavua Huana

Va teteinia Jisu iepu ko dia 2 huana. Tongania tinoni di ere pa huana labena pu la hua pa tinahuara. To nia hita ia tiro seana pu maena hua pate Adama. Jama nia Jisu pata lulua hita ia huana ngirisira pu la hua pa te Tamasa pa vangavanga. Pula meka tinoni ieni va tutuana ia ie Jisu pa tino pia mani lulu pa Tania, ieni ngiva vaeia ia ia Tiro Uka Pula hua ieni ngina loa ia ia, huana labena mani lapa huana ngirisina pu lahua pa vangavanga no. Kareka tirapitudi ria sinea tadiria tinoni pu ere pa huana ngirisina. Pula hueva te vilea hoi patamu lulu pate Jisu iemu jama la hua pa piu pate Tamasa, “Tamasa va vina atu tamunoi iepu tinoni sea raka. Va tutuana ia vaka iepu legu pa Korosi ie Jisu pata lipu ria sinea taguraka. Leo pule nio mamu va lumochio pata meka tinoni pa tatamana Tamuhoi. Hiva lulua raka ia huana te Jisu, manu pa ukalae linegu gu hiva atu ko raku Famuhoi pa Vangavanga. Leana via, Tamasa.”

Magomago 23: Ria Koburu Te Tamasa

Magomago 23: Ria Koburu Te Tamasa

Pa mago mago pia iemu ngina omia hoi ie Jisu na va kaduvirdi ria tinoni pa hokikokiti butu butu oro palavanua oro hokihokita jinama. Va tutuana ia ria Ie Jisu madi pahua ia iedi koburu te Tamasa. Ene lulua ria ia huana ngirisina pu lahua pa vangavanga. Ria koburu te Tamasa iedi hua puta nga meka tatamana pu ko meka patania Bangara Jisu.

Magomago 24: Ta Kovuru Pule

Magomago 24: Ta Kovuru Pule

Meka ipu ni mae pate Jisu ie meka tinoni tetei pa Linotu, na kilana ia ieni e Nikodimasi pata ni atei nia nana hua ie Tamasa. Totove nia e Jisu pa tania iepu tongania tinoni pu hiva raku ka tatamana te Tamasa ieni ngina to nia ia ia tiro haguruna. Hua puta iepula ta kovuru pule. Kareka nada nginira hita patada soa puleda. “Mana ia tu Magogmago Hope te Tamasa, ra, poara nia ta hita ia tiro hagaruna pula va tutuana na lulua hita ie Jisu”. Ta likocho tinoni haguruda ie hita mada tinoni te Tamasa.

Magomago 25: Mae Ia Magomago Hope

Magomago 25: Mae Ia Magomago Hope

Ria tinoni pira redi tinoni pu lulu pate Jisu. Pa kani te keli pule lapa vangavanga ie Jisu ieni jama veko nia Ia patadiria iepu ngina sutungu mae nia Ia pa tadirio ia Nana Magomago Hope. 10 rane, ukalae keli pule lapa vangavanga ie Jisu, madi vari hagonoi pa meka vasina ierikisa. Mani la mae va satana ia Magomago Hope te Tamasa madi ta va panga dia tino hua puta pu jama veko nia e Jisu no.
Vae ia ria disaepeli ia nginira patadi jama pa hokihokiti jinama, pata totove ni tadiria tinoni ria tingitonga leadi pu te taveti Tamasa. Ia Magomago te Tamasa ieni ko pa tadiria tinoni pa va tutuanana – mani vala ni nginira Ia pata taleto nia ie Jisu.

Magomago 26: Ene Pa Rane

Magomago 26: Ene Pa Rane

Pa kani te va tutuania meka tinoni ie Jisu ieni huana ene nga pa maliogo ie ia. Ta tubebeui oro uke gore pa sinea ia puna kare ka rane pu talana ia. Pula norua hita ia Bangara Jisu, ieni hua puta ina tinoni pu ene pa meka huana pu norona pa kolokolo na pu rane va leana ia ini. Jama ie Jisu, “Raka ia rane pa soloso. Ia tinoni pu lulu pa tagaraka, ieni kani ene ngina pa maliogo”. Va mae nia e Tamasa a Nana Magomago Hope pata va teteiria ta tongania tinoni va tatuana na ia Nana Huana Ia.

Magomago 27: Ia Tinoni Hagaruna

Magomago 27: Ia Tinoni Hagaruna

Ia tinoni pa va tatuanana e Jisu Karisito ieni na tinoni haguruna mani lulua ia ia Jinama te Tamasa. Mado nia ia iepu te leo puleni e Tamasa ria nana sinea. Ia tinoni va tatuana ieni kani barabarata kari rajara ja bari chiko, oro bani vahechi beku babe patiga Tamasa pule. Valania nginira magomago Hope ia tinoni va tutuana patani likocho loai ria tingitonga chiedi mari pata tavete va leana.

Magomago 28: Ia Tatamana Lotu

Magomago 28: Ia Tatamana Lotu

Omi lapa tania tatamana pia. Ene pa huana te Tamasa ie ria. Taleto nia palabatu ia nana ororeke mani Kagata nia ororeke ia nana palabatu. “Hua pia ieni tarae nia Jina ma te Tamasa.” Varitokae madi va tetei i ria nadi koburu patadi taleto nia ria ia Tamasa madi lulua - Nana Jinama. Ia tatamana Lotu na ieni ngina tepa tepa oro tavete vari hagonoi pa te Tamasa.

Magomago 29: Taleto Nia Mua Kesa

Magomago 29: Taleto Nia Mua Kesa

Va tetei e Jisu ria Nana disaepeli pata di taleto ni tongania tinoni oro dia kesa. Mada taleto ni ria tironi malanga, oro ria tinoni pa hokiti butu butu. Vivinei nia Jisu tadiria vivineina meka tinoni pu la pa meka palavanua. La ria tinoni chiko chiko di vaja ia madi sekea. Meka tinoni tu pa meka hokiti butu butu na gora nia ia tinoni masorana na. Tokania ia ia tinoni masorana no puna malanga ia. Kani iepa tinabara ia Jama e Jisu mada tavete hua puta iana.

Magomago 30: Jisu Ieni Tinoni Ngingirana

Magomago 30: Jisu Ieni Tinoni Ngingirana

Ria tinoni mu omi hoi ra riedi sului ria ria dia poda. Va tutuani ria ria poda pira pa kadi te lulu pate Jisu ria. Mana tinoni lotu ieni kani taveti ngina ria tingitonga te Setani mani magomago chiena. Ngira ukala nia e Tamsa ie Setani, ria mago mago chiedi, oro ria pirada poda. Hita na tinoni pu va tutuana ieda kada talokete uka nina ngina Setani. Ngina tepatepa lapate Tamasa hita pata toka nita oro chakei nita Ia.

Magomago 31: Chitu Tera Magomago Chiedi

Magomago 31: Chitu Tera Magomago Chiedi

Pa tania mago mago pia ieda omia hita meka tinoni pu ta nuguru poda. Kadi gura va nosoa ria iku (piri piri) oro na chieni puna ia mago mago chiena pu ko tania no ieni ngirana ria. Jama I Jisu ria magomago chiedi paladi vara loa pa tania tinoni no, madi vura loa tungana. Ia tinoni pia ieni ta borue mani la totove nia ia patadiria nana baere ia, hueni tonua e Jisu pa tania. Ngira ukala ni e Jisu ria magomago chiedi, Setani madi ria mago mago chiedi, madi lulua e Jisu.

Be huana ta ngangulu tadiria mago mago chiedi hoi, la omi ria katiga tinoni lotu patadi vara vara tala iho. Tepa ia Bangara, Jisu Karisito pu ngirana pata chitu terani ria mago mago chiedi. Pula taleto nia oro lulua hita e Jisu ieni ko pa ta hita ie Ia. Ia Nana nginira Ia ieni chakei nita hita heni kani gura regochoda e Setani ie hita.

Magomago 32: Ngirangulu

Magomago 32: Ngirangulu

Ia mago mago pia na va omia nia ta hita ie meka tinoni lotu pu ta changavai pata kare lulua e Jisu hua. Hiva nia e Setani patada puilingi nia hita ia Tamasa patada bala balai nga ria tingitonga huena poata, poko, taboika, tiravete seadi oro bei vari evolo. Jama e Setani pu ria tingitonga pira na va mado mado da hita hua, mana kachu kachuna puna hiva ngargulu da mani reqochoda ia. Ia tinoni Lotu na ieni vari gura ukala pa tadiria nginangulu pula omi la pate Jisu oro lulu pa Tania ia.

Magomago 33: Pula Sea Hita

Magomago 33: Pula Sea Hita

Vivirei nia e Jisu meka vivinei. “Meka tinoni ieni loaia nana vasina dope mani la nana tu pa meka palavanua seuna mani la tavetei ia ria tinavete chiedi. Na barabarata, tera ni ia ria poata pu valani ia tamara ia, mari tavete va sea ria. Pa ukalae pu tera tou ni ia ria nana poata, ni mae kaduvu meka songe lavata mani la malanga oro olava ia. Talovoho ni ia ria nana sinea boruhuaeni pale lapa tania Tamara mani la tepa lineo pule. Taleto ria nia tamara ie ia, heni va kaduvua ia ia kobura pia. Totove nia vivirei pia iepula tavete va sea hita, da talovoho tuanada mada likocho loai ria nada sinea. Puna taleto ria nita e Tamasa ie hita, heni leo pule ni Ia ria sinea tahita mani va kaduvuda Ia ie hita pa Tania.

Magomago 34: Pinavu (Tinasiti)

Magomago 34: Pinavu (Tinasiti)

Ia tinoni oro manemaneke pira riedi talovoho puna na pavu na taladi. Sa pe tavetea ria tinoni te Tamasa pula pavu ria? Gura tepa tepa lapate Tamasa ria madi va tutuana ia iepu gura tonua e Tamasa huepu leana. Gura va maghogho-soa e Tamasa ia tinoni pavu pula hiva Ia babe toka nina ia patani pitae ia ia meresena norona. Taleto nita e Tamasa ie hita mani chakei nia Ia huepu havoro tadiria Nana koburu Ia. Chakei nia e Tamasa ia tinoni Lotu pa te Setani Bovuhuaeda kada ta lokete nia ngina hita ie Setani. Ko talada e Jisu ie hita mani va mae Ia ia bule pa kolokolo na tapata hita.

Magomago 35: Linegu

Magomago 35: Linegu

Ateinia hita iepu meka rane ngina legu hita. Sa pe havoro ta hita pa kolokolo na iana? Jama nia Buka Hope ieni. Pula legu ia tinoni lotu, ia mago mago na ia ieni ngina la pate Jisu Karisito. Hueda kare ko ta lovoho mada kare ta lokete nia ia linegu puna ateinia hita pu taleto nita e Tamasa ie hita mani te saputu ita Ia pa sinea ie hita. Ria tinoni va kakave iedi kare ka dia rinoverovena ria ia tino pate Tamasa pa ukalae linegu. Pula legu ria redi ngina la nga pa palavanua pu Koia vinalipulipu. Pavei pe la hoi pula legu hoi?

Magomago 36: Ia Tinina E Karisito

Magomago 36: Ia Tinina E Karisito

Ria Kukuru tinida hita iedi ko dia tinavete. Ia matana ieni pata vari omi, ia talingi ieni pata vari avosi, ia hujunu ieni pata jama oro ngongo.
Tongania ria kukurudi ia tini viedi tavete meka hua. Pula meka kukuruna ieni pavu oro tasiti, tongania ria kukurudi pira riedi tasiti tou. Jama e Tamasa pu hita na tinoni lotu ieda kukurana ia tini mani e Jisu ieni chalivina ia.
Va nama vekoi e Tamasa ria tinavete ta tongania tinoni Lota. Ria tiravete pira riedi tarae, rokeroke, va tetei, tavete chigo babe motu nginingo. Ta hivae hita patada tavete pate Jisu Karisito patani ngingira lala nana tu ia Tini. Ta hivae tongania tinoni Lotu pata vari taletoi madi tavete vari hagonoi moko ni roche ia Tinina e Karisito.

Magomago 37: Lapa Lotu

Magomago 37: Lapa Lotu

Ta hivae tongania tinoni Lotu pata lotu nina e Tamasa pa tongania kolo kolo. Mada tiroa ia Jinama te Tamasa, roke oro tepa tepa. Ta hivae tunga hita pata vari poara pata toka nia ia tinavete te Tamasa Jama nia tunga Tamasa pata ngina bala bala ia hita ia linegu te Jisu na Bangara. Pa tania mago mago pia da omia hita ria tinoni pu ngo ia ria ia beveti madi bei ia ria ia bei. Ia bereti pia ieni hilahilana ia tinina e Jisu pu ta huara pa Korosi. Ia bei pia ieni hilahilana ia Jukana. Ia, iepu joloro pata tu saputu hita.

Magomago 38: Ngina Pule Mae Jisu

Magomago 38: Ngina Pule Mae Jisu

Meka rane ngina pule va sataha mae Jisu hua puta pu jama veko ma Ia no. Ngina mae vaei Ia tonga nia ria tinoni tuanadi. Ngina va tiva pulei e Jisu tongania ria tinoni te Tamasa pu te legu. Ngina kobakobadi ria ravudi ria. Madi ria tinoni te Tamasa pu borapa todi di ngina lulu Tania. Ngina tusa nia tongania hita ia Bangara Jisu pa velevele bangara pata la ko Tania pa tongania rane. Mana ria tinoni va kakare di ngina ta veko kuba pata la tusa nia ia Vinaripitiu te Tamasa. Kada atei nia hita pana isa pe pule mae ie Jisu mana ngina va nama nga hita. Vehua nama hoi pata tusa nia ke Jisu ni na Bangara, pula pule mae Ia pa ngina pia?

Magomago 39: Ure

Magomago 39: Ure

Ie hua inure tania hae pa magomago pia, iepe hua puta ia tinoni Lotu pu ure tania magomago Hope. Jama e Jisu, “Raba ia hae vaini, hamu ia ragana. Pula ko soto hamu pa taguraka magu ko pa tahamu ie raka iemu ngina ure va soku ie hamu. Ia Magomago na e Tamasa ieni to oro tave tavete pa tahita pata va malia ta hita ia taleto, miradomado, bule, vinera paki tineana tinuanana, vina peka puleda pa nada tino. Pula kadi ure ria vagadi, di ta baka terae. Legu madi ta sulu terae. Ta hivae hita na tinoni pu lulu pate Jisu patada ure puna va boka ia hita ia Tamasa.

Magomago 40: Va Sosode

Magomago 40: Va Sosode

Sutangui e Jisu tongania tinoni lotu pata la totove nia pa tadiria katiga pule ia Inavoso Leana, patadi ta saputa pa sinea oro ikuchu. Ia mago mago pia na va omia nia ie meka tinoni lotu pu luluna e Jisu oro totovenia tadirea huhuana. Ia Ngina toka nita ia. Magomago Hope te Tamasa ie hita pata tinoni va sosodoe te Karisito. Mu totove nia tadiria katiga tinoni huemu atei oro omia hoi pa buka magomago pia.

Related information

Free downloads - Here you can find all the main GRN message scripts in several languages, plus pictures and other related materials, available for download.

"Good News" audio-visual - This audio visual set has 40 pictures to present an overview of the Bible from Creation to Christ. It covers the salvation message and basic teaching on the Christian life. It is available in more than 1300 languages.

How to use GRN Audio visual resources - 1: Sharing the Gospel made easy - This article gives an introduction to some of the many different ways the GRN audio visual resources can be used in ministry.

How to use GRN Audio visual resources - 2: Going Deeper - This article gives further explanation of how people learn from the stories, and why the stories do not have a lot of commentary.

The GRN Audio Library - Evangelistic and basic Bible teaching material appropriate to the people's need and culture in a variety of styles and formats.

Copyright and Licensing - GRN shares it's audio, video and written scripts under Creative Commons

Creating DVDs using the GRN Slide show Videos - How to burn DVDs for specific people groups you are trying to reach

Choosing the right audio or video format - What audio and video file formats are available from GRN, and which one is best to use?